Nos Mama …

Tin un chiste bieu tokante e papa. Asuntunan ta bayendo hopi malu riba tera i a manda papa pa bai papia ku Dios na shelu. E papa a keda basta tempu i ora el a bini bèk e no por a bisa nada. Parse ku e ta den shòk total. E kardinalnan ta kuida p’é, pero a lo largo nan pasenshi a kaba. ‘Ban mira, stòp ku e kos ei! Kiko b’a mira?’ E papa a habri su boka i a bisa: ‘E ta muhé i koló skur.’

Teksto dr. Aulikki Nahkola

Ora e chiste aki a bai rònt pa promé biaha, esaki a trese bastante agitashon mental. ‘Ta kon un hende ta tribi bisa, asta den un chansa, ku Dios ta un hende muhé—i ariba dje, un di koló skur! Pasobra nos tur sabi ku…’ Ta kiko nos sabi realmente? Ku Dios ta un hende hòmber blanku? Si nos para un ratu ketu akinan, ta poko di nos ta kere esaki realmente. Pero tòg e chiste ei ta keda hopi desafiante, pasobra a siña nos pa imaginá nos mes kon Dios ta, i einan un imágen di hende muhé no ta pas.

Ban gara e baka na su kachunan. Kiko Beibel ta bisa di Dios i sekso? Si nos por yama Dios nos Tata, nos por yam’é nos Mama tambe? I si esei ta posibel, pakiko nos no ta hasi esei mas biaha?

Konosé Dios

Promé, kon nos konosé Dios? Den Beibel nos ta lesa di Dios den diferente forma. Nos konosé Dios dor di loke El a hasi: e Dios Kreador ku a libra Israel for di Egipto. Nos konosé Dios dor di Su nòmbernan: El ta sugerí forsa i poder, miéntras ku Dios Su nòmber mes, YHWH (hopi biaha tradusí ‘SEÑOR’), ta nifiká ‘Mi ta ken Mi ta’ (Eksodo 3:13,14). Dios ta apsoluto i inkambiabel. Dios ta haña hopi título tambe den Beibel: Señor òf Hues i asina Soberano di henter mundu. Dios e Wardadó i Sirbidó ta kuida pa nos. Niun di Dios Su títulonan, nòmbernan òf akshonnan, ku nos a menshoná te ku awor aki, ta spesifiká género—nan no ta spesifiká ku Dios mester ta un hòmber. Pero den nos kultura i tradishon nos ta konsiderá sierto ofishi komo ‘trabou di hende hòmber’. Solamente; e espektashonnan aki ta kambia: awendia tin hopi hende muhé ku ta hues, tambe wardadó, i klaro semper tabatin hende muhé sirbidó.

Akinan nos ta haña Dios Su títulonan ku ta basá riba famia: Dios Tata (i den Tèstamènt Nobo nos por añadí tambe Yu hòmber i Ruman Hòmber). E nòmbernan aki ta indiskutibel maskulino. E “Tata di wérfanonan’ (Salmo 68:5), e Yu stimá’ (Lukas 3:22) i e Ruman Hòmber (Mateo 12:48) por ta hende hòmber so.

Henter e relato

Ta masha kla ku na algun lugá ta referí na Dios ku imágennan ku por ta solamente maskulino. Esaki ta trese dos pregunta padilanti. Si Dios ta Tata den sierto tekstonan di Beibel, tin tekstonan di Beibel tambe kaminda E ta mama? I kon nos tin ku atendé ku e terminología aki pa Dios?

E nòmbernan di Dios i e títulonan ku ta konektá ku Dios, klaro, no ta konta henter e historia di Dios. E mayoria di e deskripshonnan di Dios i Su karakterístikonan divino ta bin dilanti den diferente deskripshon figurativo—di kua Dios Su títulonan tambe ta un forma di nan. Den Tèstamènt Bieu por haña band’i binti deskripshon di Dios, prinsipalmente metáforanan, ku ta deskribí Dios ku tèrminonan femenino i ta asosié ku hende muhé. E deskripshonnan aki ta mustra nos un Dios ku ta haña yu, ku ta duna yu pechu i ku ta un partera. Ounke e lenguahe figurativo aki ta hopi kla, nos ta hopi desapuntá tin biaha komo kristian pa rekonosé e parti aki tambe di Dios. Pakiko nos no ta kontentu pa e rikesa ku e dimenshon adishonal aki ta duna na nos fe? Ban wak algun di e lenguahe figurativo aki di Dios.

Dios ku ta pari yu

Tin seis teksto den Tèstamènt bieu kaminda ta bisa Dios ta pari yu. Den kuater di esakinan Dios ta pari Israel, i den dos henter e kreashon. Den Deuteronomio 32:18 Moises ta reprendé e Israelitanan pa nan falta di fe den desierto. E ta bisa: ‘Bo a neglishá e Baranka ku a engendrá bo, i a lubidá e Dios ku a duna bo bida.’ Ta duru pensa riba algu mas maternal ku pari yunan.

E imágen aki di un Dios ku ta duna lus ta deskribí mas amplio den Isaias 42-46, ku ta kapítulonan yená ku promesanan pa e restourashon di Huda, pero tambe yen di Dios Su frus-trashonnan pa e terkedat di Su pueblo. Ta netamente di esaki Dios ta papia ora ku E bisa: ‘Mi a keda ketu pa hopi tempu; Mi a keda ketu i a dominá Mi mes. Awor manera un muhé na ora di parto lo Mi keha, lo mi suspirá i ansha’ (Isaias 42:14).

Tres kapítulo mas despues Dios ta papia atrobe di Su yunan terko i ku siguramente nan no tin mag di tin niun komentario di djE. ‘Ai di esun ku ta pleita ku Esun ku a trah’é—un tinashi di klei entre e tinashinan di klei! Akaso e klei ta puntra e alfatrero: ‘Kiko bo ta hasi?’ Of un kos ku bo ta trahando ta bisa: ‘E no tin man’? Ai di esun ku ta puntra un tata: ‘Kiko bo a engrendrá?’ Of ku ta puntra un muhé: ‘Na kiko bo ta duna lus?’” (Isaias 45:9,10).

E imágen maternal di un Dios ku ta duna lus, ta wòrdu alargá den Isaias 46. Einan nos ta mira ku for di nasementu te na edat avansá E ta kuida pa un hende. Den e konteksto di Israel esaki ta nifiká ku e promesa ku a duna Abraham for di momentu di nasementu di e pueblo Israel, ta na vigor ainda. Dios ta bisa: ‘Skucha na Mi, O kas di Jakob, i henter e restante di e kas di Israel, boso ku Mi a karga for di dia di konsepshon, i ku a wòrdu karga for di dia di nasementu. Te na boso biehes Ami lo ta meskos, i te na boso añanan di kabei blanku lo Mi karga boso! Mi a traha boso i lo Mi sostené boso; lo Mi karga boso i lo Mi libra boso’ (Isaias 46:3, 4).

Otro banda di kreashon

Esakinan ta tekstonan kla kaminda Dios ta wòrdu deskribí komo un mama. El a trese Su yunan, e pueblo di Israel, riba mundu i ta kuida pa nan meskos ku un mama ta kuida su beibi. Dios a pari mundu tambe. E tekstonan aki ta deskribí un otro banda tambe di kreashon manera nos ta lesa den Génesis 1. Einan tur kos a bini den mundu pa medio di un palabra, un imágen kreativo mas rashonal i na distansia ku e nasementu di mundu: ‘Promé ku e serunan a nase, i ku Bo a forma tera i mundu, sí, for di etèrnidat te na etèrnidat, Abo ta Dios’ (Salmo 90:2). Dios a trese e mundu na eksistensia, manera un hende muhé ta pari un yu. Den Job nos ta mira algu paresido: Dios, papiando for di un warwarú, ta mira Su mes manera tata i mama di tur kos. E ta bisa: ‘Awaseru tin tata? Of ta ken a engendrá e gotanan di serena? For di ken su matris eis a sali? I eis di shelu, ta ken a pari’é?’ (Job 38:28, 29).

Dios Su amor maternal

Despues di duna lus ta duna e yu lechi di pechu. Den dos teksto di Beibel Dios ta keda deskribí komo un mama ku ta duna yu pechu. Akinan nos ta mira kon envolví Dios ta ku Israel, mas ku un mama ku su yu: ‘Ma Sion a bisa: ‘Señor a bandoná mi, i Señor a lubidá mi. Un muhé por lubidá su yu ku e ta kria na pechu, i no tene kompashon ku e yu di su mondongo? Esakinan por lubidá, ma Ami sí lo no lubidá bo’ (Isaias 49:14-16). Akinan Huda ta duda ku Dios ta bai reskatá nan, i e imágen di un mama ku ta kria yu na pechu mester trankilisá nan. E lenguahe figurativo ta bon, e ta surpasá kultura i tempu. Asta den koutiverio, sin tèmpel, sin arka, e Israelitanan tabatin mamanan ku tabata kòrda nan di Dios Su amor i fieldat.

Dios Su amor i fidelidat ta bira realidat den Isaias 66:13. Einan Dios Su konsuelo ta bira motibu di grita di alegria ora ku e liberashon for di koutiverio ta keda deskribí. ‘Manera esun ku su mama ta konsolá, asina lo Mi konsolá boso; i boso lo keda konsolá na Jerusalèm.’ Dios mes ta papia den e teksto aki, i E ta kompará Su mes ku un hende muhé. Ounke Israel nunka a referí na Dios komo mama den Beibel, tòg ta hopi kla ku ora papia di amor intensivo, esaki ta trata di amor di un mama. Parse ku e tekstonan ‘paternal’ ta papia mas di guia, goberná, kastigá i kria.’

Dios e partera

Tin kuater teksto di Beibel ku ta duna nos un imágen di Dios ku ta yuda yu nase—ku ta un tarea ku e tempu ei, i den algun pais te ku ainda, ta hende muhé so ta hasi nan. Den Isaias 66 nos ta lesa di un partera hopi bon. “Ken a yega di tende un kos asina? Ken a yega di mira kosnan asina? Un tera por nase den ún dia? Un nashon por wòrdu hañá den un momento? Asina ku Sion a haña doló di parto, el a haña su yunan tambe. Akaso Mi a laga e momento di parto yega sin ku Mi a laga e yu nase? Señor ta bisa: Of Ami, Kende ta laga e yu nase, ta sera matris? Bo Dios ta bisa’ (Isaias 66:8, 9).
Sion, mama di Israel, ta na punto di duna lus. Haña e yu ta nifiká skapatorio, salbashon ku Sion no por hasi su so. Tin mester di Dios, i manera un partera e ta asistí Sion ku e parto. E ta asina bon, ku e mama no ta sinti ningun doló. E nasementu aki ta asombroso, i e ekspreshon figurativo di e nasementu— e maravia mas grandi di kada dia ku tur hende sabi di dje—ta wòrdu usá pa laga mira ku Dios por hasi tur kos.

Trabou di hende muhé

Nos ta topa den Salmonan dos lenguahe figurativo mas ku ta referí na Dios komo un partera. Den Salmo 71 e eskritor ta den un emergensia. E ta hui bai serka Dios i ta roga pa wòrdu librá for di ‘man di e malbado’ (Salmo 71:4). Despues e eskritor ta sklama pa Dios Su ayuda, komo ku Dios ta responsabel pa su bida. Dios ta e partera ku a trese e eskritor na mundu. E ta skirbi: ‘Pasobra bo ta mi uniko speransa; O Señor Dios, Bo ta mi konfiansa for di mi hubentut. Dor di Bo mi a wòrdu sostení for di mi nasementu; Abo ta Esun ku a saka mi for di barika di mi mama; pa semper lo mi alabá Bo’ (Salmo 71:5, 6). Den tradukshonnan Hulandes ròl di e partera den e teksto aki ta ménos kla. E sekshon di teksto ‘Abo ta esun ku a karga mi’ por wòrdu tradusí tambe komo ‘esun ku a kòrta mi lombrishi’. Den Salmo 22 e imágen di partera ta mas kla na Hulandes: ‘Bo a saka mi for di barika di mi mama, Bo a hasi mi konfia tempu ku mi tabata na pechu di mi mama; ora mi a nase bo mannan a fangu mi, for di skochi di mi mama bo ta mi Dios’ (Salmo 22:10, 11). Tur dos teksto ta enfatisá e ròl importante di e partera, ku ta un tarea hopi femenino den kulturanan antiguo, i ta asosiá e ròl ei fuertemente ku Dios.

Dios komo hende muhé

Nos ta mira hopi tekstonan ku indiskutibelmente ta konektá Dios ku imágennan femenino. Ta usa imágen di un muhé ku ta dunando lus pa revelá e relashon fuerte ku tin entre Dios i nos. Tòg nunka Beibel ta yama Dios ‘mama’. Dikon nò? Nos tin ku kòrda ku e títulonan ku ta duna Dios ta metáforanan. Nan ta purba deskribí e Dios indeskribibel. Den sierto forma Dios ta manera un rei, un wardador òf tata. Dios no ta esei realmente. E imágennan ta yuda nos haña un idea di Dios Su karakterístikanan.

Fuera di esei ta hopi importante kòrda ku e Dios di Beibel ta diferente for di tur otro dios di e tempu ei. Nunka ta deskribí Dios ku un partner i nunka den lenguahe seksual. Beibel ta keda leu for di ideanan asina, pasobra e Dios ku a krea mundu ku ún palabra, ta kompletamente diferente di e diosnan di fertilidat di otro nashonnan. Kisas nos no mester keda sorprendí ku no ta yama Dios mama, pero mas bien babuká ku ta yama Dios tata! I tambe e uso di ‘tata’ ta resultá mihó di loke a pensa. Ta yama Dios djesun biaha so ‘tata’ den Tèstamènt Bieu. Hesus a us’é mas ku shen setenta biaha, pero pa rasonnan kompletamente diferente.

Kada imágen ta inkompletu

Pakiko Beibel ta usa palabranan for di bida di famia? Esei mester ta pa motibu di inti-midat. Ta famianan so por ekspresá e emoshonnan mas profundo: amor, pertenesé na kas, dedikashon, pordon. E Dios paternal i maternal tin tur e karakterístikanan aki.

Ta tentativo pa bisa ku e tekstonan aki ta laga nos mira ku Dios ta mama tambe, i ku nos por yam’é mama tambe; asina laga nos hasi esei i esaki lo aklará e desbalansa ku nos tin di e imágen di Dios (i pa un parti esei por ta bèrdat tambe). Pero lo ta mas hustu pa bisa ku e imágennan maternal- i paternal huntu ta laga nos mira ku ta imposibel pa revelá Dios den tèrminonan di sekso—òf kualke sea. Kada imágen ta duna djis un parti chiki di Dios Su ser i ta laga mira mesora kon insufisiente e ta. Dios ta manera un tata, manera un mama, manera un hues, manera un wardador. Pero al final Dios no ta niun di tur e kosnan limitá aki.

Aulikki Nahkola ta un dosente universitario di Tèstamènt Bieu i lenganan bíbliko na Newbold College di Edukashon Superior, Inglatera.

Dit artikel is een vertaling van een artikel dat in Advent 3, 2016 is gepubliceerd. Lees het hier. Het is ook beschikbaar in het Engels

Adventist.org is the official website of the Seventh-day Adventist church

Seventh-day Adventists are devoted to helping people understand the Bible to find freedom, healing, and hope in Jesus.